Aktualni komentari Dragutina Lesara
Nebu išlo!
Arhiva
« » vel 2012
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
Pravila korištenja
Pozivam sve medije koji preuzimaju moje tekstove ili njegove dijelove originalno objavljenih na ovim stranicama da obavezno navedu izvor.
Blog
ponedjeljak, ožujak 21, 2011
Koliko je u Hrvatskoj nezaposlenih?

Tu brojku možete pročitati svaki dan.  U novinama i na broševima. Ta je brojka već i opjevana u pjesmama.

A koliko je ljudi u Hravstkoj zaposlenih? Koliko osiguranika i mirovinskom osiguranju imamo? Na koje se osnovice plaća doprinos? Koliko zaposlenih prima ili ne prima plaću?

Da je prosječna plaća oko 5.400 kuna to znamo. Ali, koliko zaposlenih prima plaću manju od prosječne?

Do ovih podataka možete doći samo ako svaki dan  pomno pratite podatke koje obajvljuju Hrvatski zavod za mirovisnko osiguranje, pa onda Državni zavod za statistiku i još REGOS iliti Središnji registar osiguranika. Ali u medijima se ti podaci rijetko spominju.

Povod za ovaj tekst su podaci objavljeni na web stranicama REGOS-a.

Da izbjegnem optužbe za krivo prezentiranje podataka objavljujem ga u cjelosti:

„Distribucija osiguranika prema visini obračunate osnovice/plaće
 Distribucija osiguranika prema visini obračunate osnovice/plaće izrađuje se na temelju podataka sa ispravnih Obrazaca R-S/R-Sm koji su zaprimljeni u REGOS-u do 5-tog u mjesecu za prethodni mjesec – 1 (npr. do 5. ožujka za siječanj tekuće godine).
Obrađuju se podaci o bruto plaći za one osiguranike kojima je na Obrascima R-S/R-Sm razdoblje rada iskazano od prvog do posljednjeg dana u promatranom mjesecu.
Osiguranici se prema visini obračunate osnovice/plaće uvrštavaju u sljedeće razrede:


Iznos obračunate osnovice/plaće 

< najniža osnovica

= najniža osnovica

> najniža osnovica, < minimalna plaća

= minimalna plaća

> minimalna plaća, < prosječna plaća

= prosječna plaća

>prosječna plaća, <najviša osnovica

= najviša osnovica

> najviša osnovic

Godina:

2011, mjesec 01



Iznos obračunate osnovice/plaće

Broj osiguranika

Broj osiguranika II. stupa iz kolone 2

1

2

3

0,01 - 2679,94

20.592

16.468

2679,95 - 2679,95

1.582

1.455

2679,96 - 2808,99

9.127

7.429

2809,00 - 2819,00

44.499

36.482

2819,01 - 7651,99

684.311

543.207

7652,00 - 7662,00

1.055

821

7662,01 - 45941,99

361.749

276.048

45942,00 - 45942,00

19

10

45942,01 i više

2.293

1.820

Što iz ovih podataka možemo saznati?

Prvo, u siječnju 2011. doprinos  za mirovinsko osiguranje obračunati ( ali to ne znači i plaćeni)  je za 1.125.227 zaposlenih.

A prema podacima Državnog zavoda za statistiku u siječnju je bilo 1.369.316 zaposlenih ( a to je za 12.369 manje nego u prosincu) .

Što je s obračunom doprinosa za preostalih 244.085 ?

Ako oduzmemo 31.521 zaposlenih u poljoprivredi (OPG?)  još nam „bježi“ 212.564 zaposlnih za koje nisu obračunati mirovinski doprinosi.

Ako sada spomenem i podatak iz prosinca da u Hrvatskoj ima 1.475.363 mirovinskih osiguranika  a što je 106.047 više nego zaposlenih, postavlja se pitanje koliko mirovinskih osiguranika imamo za koje se plaćaju doprinosi temeljem obračunatih i isplaćenih plaća.

Ili još jasnije: tko plaća doprinose za 315.136 osiguranika kolika je razlika osiguranika po HZMO-u i obračunatih doprinosa po REGOS-u?

Drugo, prema gornjim podacima REGOS-a  u siječnju ove godine 75.800 zaposlenih primilo je bruto plaću od nule do 2.819 kuna ! S obzirom da REGOS napominje da su objavljeni podaci za one koji su radili cijeli mjesec, isključeno je da se radi o isplati samo djela plaće i nepuni rad.

Treće, prema istim podacima REGOS-a , u siječnju je bruto plaću od nule do 7.651,99 kuna (to je iznos prosječne bruto plaće) primilo  760.111  zaposlnih a što je čak 67,55%.

Zagovornici neoliberalnog kapitalizma tvrde da su plaće u Hravstkoj previsoke.

Taje pri tome da više od 67% zaposlnih prima plaće ispod prosječne.

Taje i podatak da je prosječna mjesečna kupovna moć po glavi stanovnika 2.965 kuna po čemu smo na 24. mjestu u Europi.

I naravno, nema podataka o kupovnoj moći prosječne plaće u usporedbi s drugim dražavama.

A to bi bila usporedba koliko kvadrati stana se može kupti za prosječnu plaću u Hrvatskoj i u, recimo Bugarskoj, Rumunjskoj, Češkoj, Sloveniji.... Srbiji.....

A možda bi bilo dobro usporediti i koliko se mlijeka, kruha, mesa, toalet-papira.... prostornih metara plina, kilovata struje....litara benzina.... za prosječnu neto-satnicu od 31,36 kuna može kupiti kod nas i usporediti s Austrijom, Njemačkom, Litvom, Finskom, Poljskom....

Možda bi tada shvatili da su kod nas troškovi života, zbog monopoliziranog gospodarstva i tržišta neopravadano veliki. A to pak za sobom povlaći i pritisak na povečanje plaća. I krug se zatvara.

drlesar @ 11:34 |Komentiraj | Komentari: 15 | Prikaži komentare